Lernikursa de Lidepla - страница 15

стр.

Non! Yu he resolvi it nulgrad!

TEXTA

Telefon-ney toka

Haloo! Lena?

Ya, es me.

Hao aksham!

Aksham hao!

Nu go ba tuhun a playa manya.

Snova ku?

Ya. Me bu es basta tume.

Wel, me bu jan. Me treba dumi.

Ye nixa fo dumi. Yur brachas e gambas es ga blan. Yu gai go. Nu ambi gai go.

Bat me hev mucho dela.

Dela mog weiti. Playa es pyu muhim kem enisa otre. Samaji ba, surya dai sanitaa, surya dai jamilitaa.

Wel, shayad yu es prave. Wen nu go?

Ranem. Kem pyu ranem, tem pyu hao.

Hao. Me telefoni tuy ke me en-jagi.

Pyu hao, telefoni ba wen yu es tayar. Hao nocha!

Nocha hao!

Hey, Lena, weiti ba idyen! Me hampi fogeti: pren ba okula do surya, dabe kovri okos. Yoshi pren ba koysa fo kovri nos.

Me ve pren shapa do surya, it kovri ol fas.

Dan hao. Til sabah!

Til sabah!

konekti-worda "pa"

Ta go kway. Ta zwo gran stepa. Ta go pa gran stepa.

May oma jivi in vilaja. Inter vilaja e urba ye shi kilometra. May oma jivi pa shi kilometra fon urba.

Bu es dalem. Pa fakta, es ga blisem.

Ta mog lekti e toki pa same taim.

Pa un taraf de riva ye shulin, pa otre taraf ye livada.

konekti-worda "al"

Ta go e gani. Ta go al gani.

Me vidi yu, e me joi. Me joi al vidi yu.

Kindas somni, e winda es ofni-ney. Kindas somni al ke winda es ofni-ney. Kindas somni al ofni-ney winda.

Wen me audi sey gana me hampi sempre plaki. Al audi sey gana me hampi sempre plaki.

GRAMATIKA

budefini-ney wek-taim

Yu swimi ya gro-hao!

Me gwo zun swiming.

Skusi ba, ob nu gwo miti koylok? Semblem me koni yur fas.

Me bu rekoni yu. Non, nu bu gwo miti.

blise wek-taim

Me bu hev bonbon. Me yus he chi laste-la...

Nuy kota es wo?

Ta yus lopi-te wek.

blise lai-taim

Me bu mog go aus nau. Me sal chi deyfan.

yo-forma

Me bu lekti sey kitaba pyu.

It es yo lekti-ney.

It es yo lekti-ney bay me.

pasive partikla

Taska ke me resolvi es mushkile. Sey taska haishi bu es resolvi-ney. Me resolvi it nau. Taska gei resolvi. It gei resolvi bay me.

yao-shwoing

Me wud yao bi rega. Me wud regi zuy gran regilanda in munda. May molya wud bi zuy jamile gina in may regilanda. Ela wud janmog gani tanto hao...

Pa nofortuna, me bu es rega...

kombina de pluri akta

May son lubi un gela. Lu sempre shwo ke ela es zuy jamile e zuy saje gela in munda.

Oo, oli lubi-she manjen shwo samem.

Bat lu iven bu jan ela-ney nam! Lu es tanto timide ke lu bu mog kwesti ela, komo ela nami. Al vidi ela lu fa-rude e bu mog shwo nixa. E lu sidi kan-yen ela e audi-yen to ke ela shwo. E afte vidi ela-ney smaila lu smaili selfa, tote dey.

mah-kwo-worda-partikla

Tu shwo veritaa es hao.

Tu samaji es tu pardoni.

Tu begin es lo zuy mushkile.

Sempre gai samaji lo shefe.

Me hev tri kota: dwa es brave e tri-ney-la es ga fobishil. Brave-las batali kada dey. Li yao jan hu es zuy forte. Fobishil-la neva batali kun brave-las. Ta pri komuniki kun un maus.

Brave kotas kwesti ta: «Kwo yu zwo? Ob yu bu jan ke maus mus fobi kota? Yu mus bu komuniki kun ta. Lo tal bu gai repeti!»

Bat fobishil kota shwo: «Me bu kredi ke maus mus sempre fobi kota. Ta es may amiga. Me bu yao ke ta fobi me. Tu fobisi es muy fasile. Bat tu akwiri hao amiga bu es fasile».

partikla "hi"

Hu rasmi?

Me ku rasmi? Yu ku rasmi? Non. Ta hi rasmi.

Ta rasmi ku? Mogbi ta skribi leta? Ta rasmi hi.

Yu hi mus go adar! Yu mus hi go adar! Yu mus go adar hi! Yu mus go adar nau hi!

kausi-worda "mah" kausi-partikla "mah-"

Ta bu lekti kitaba. Me mah ta lekti kitaba. Me shwo: "Sey kitaba es verem hao. Lekti ba!" Nau ta lekti kitaba.

Yu shwo a me hao habar. Yu mah me joi! Yu mah-joi me!

Me treba shwo kun ta.

Mah ta lai ahir! Mah-lai ta a me!

Ye papir.

Me mah-jal papir. Me mah it jal.

Papir jal. Papir yok.

Doga es inen.

Me mah-aus ta. Me mah ta aus. Doga es ausen.

bikam-partikla "fa-"

In shamba ye shao jen.

Kelke jen zin shamba. Jen fa-pyu.

Yoshi kelke jen zin. Jen fa-mucho.

In shamba ye mucho jen. Kelke jen chu shamba. Jen fa-meno. Yoshi kelke jen chu. Jen fa-shao. In shamba snova ye shao jen.

May kalam sempre lagi-te hir. Bat yeri it fa-wek.

Shayad koywan pren-te it.

Dey fini. Fa-nocha. Nocha fini. Fa-dey.

Hima fini. Vesna lai. Fa-vesna. Saif fini. Oton lai.

Al fa-oton mucho baum begin mah-lwo lif. GRAMATIKA